RAB – OTOK SUNCA, MORA I TIŠINE

U našem uhu zvoni davna romantična  pjesma o trima palmama  na otoku sreče. Ima li zaista lijepše nego pobjeći iz glomaznih urbanih zagađenih metropola  u jednostavnost, u čistoću  i mir otoka i tamo upijati mirise i pejzaže, sokove, zelenila, mora i neba, baršumastog bilja intezivnih boja, u sjeni mirisnih borova, u pješčanoj uvali  koja nudi kupanje u Adamovom i Evinom kostimu. Rab je otočni ljepotan Kvarnera i Jadrana. Kako je lijepa žena, tako i lijep otok oduvjek su bili mamac ljudskom srcu.

Rab je ime otoka, ali i drevnog grada po kojemu je u prošlosti otok dobio ime. Danas je Rab sinonim za turizam na jadranu, a to ponajprije zahvaljuje svojim zemljopisnim, klimatskim i prirodnim odlikama. Ali i činjenici da je još na prijelazu stolječa polovina ratarstva, stočarstva i ribarenja hranilo stanovnike  grada Raba pa se njegov razvoj ekološki mogao nesmetano vezati na turizam.
Smješten nadomak kontinenta i njime danas povezan dobrim prometnim vezama, otok Rab je jedan od tisuču otoka jadranskog arhipelaga. Najjužniji sjevernojadranske otočne skupine, na nevidljivoj liniji gdje otpočinje mediteranski ugođaj Dalmacije, Rab predstavlja točku susreta dva prirodna i povjesna svijeta kontinetalne Evrope i Mediterana.
Zbog toga je kroz povjest tih 90 prostornih kilometara zemlje i kamena u modrom moru imalo veliko značenje. Mada nastanjen još u prethistoriji, otok na važnost dobiva u prvom tisučljeću prije Krista prigodom uspostave pomorskog-trgovačkih putova  u 15. stoljeću Rab oduzimaju strateški značaj. Stoga je njegova prošlost burna, puno ratova i razaranja.

Liburni, prvi gospodari Jadrana, utemeljilji su grad Rab i otoku nadjenuli ime Arba po gustim šumama što su tada pokrivale otok. Ime su zadržali i helenski grci koji, pokorivši Liburne, na otoku grade svoje vojne utvrde i naselja. Prvi se veliki procvat Raba zbio u doba Rimskog carstva. Kada grad Rab car Oktavijan August 10. godine prije Krista  uzdiže u status rimskog municipija, a  njegovi nasljednici grad što nalikuje malom Rimu, časte rijetkim naslovom ¨Felik¨.

Sadašnji izgled grada te brojni vrijedni spomenici i ostaci jakih utvrda i bedema svjedokom su drugog zlatnog razdoblja. Ono otpočinje u 8.stolječu stapanjem latinskih starosjedioca s hrvatskim novopridišlicama, koji mu daju hrvatsko ime Rab, traje u doba starohrvatske države i nastavlja se kroz cijeli srednji vijek, do 16.stolječa kada otok gubi samostalnost pod Mletačkom Republikom. Tada prestaje njegovo strateško značenje, pa u stolječima koja slijede Rab polako tone u perifernu letargiju, prepušten sam sebi. Tek turizam, ta jedinstvena masovna pojava 20. stolječa, budi ga iz vjekovnog sna i zalogom je novog prosperiteta otoka.
Zbog svoje klime blagih zima i ne prevručih ljeta, s mnoštvom sunčanih sati, ali još i više zbog čistog mora i sačuvane uvjek bujno zelene prirode te slikovitih ostataka slavne povjesti, Rab je još krajem prošlog stolječa, među prvim na jadranu, odabran za liječilišni turizam. Time započinje njegov ovovjekovni, isključivo turizmu okrenut razvoj.

Otok Rab je posljednji i najjužniji u skupini kvarnerskih otočja, smješten između 44°41` i 44°51` sjeverne geografske širine i 14°40` 14°53` istočne geografske dužine od Greenwicha. U sjeni planinskog masiva Velebit, položen cijelom dužinom usporeno s kopnom u smjeru sjeverozapad – jugoistok, Rab je od rta Sorinj na poluotoku Lopar do rta Gavranić na Barbatu dugačak 22 km. Širina otoka, čija je ukupna površina 90,8 četvornih kilometara, nije svugdje jednaka. Naj duži je na jugoistočnom dijelu od rta Krklant do zaseoka Perčić u Barbatu svega 3 km, a najširi 10 km od rta Šilo u Loparu do rta Kristofor na sjeverozapadu.
Rabu pripada i niz manjih otoka te 27 hridi i  grebena što ga okružuju.
Otok Rab ima sedam sela i grad Rab to su:

1. Barbat
2. Banjol
3. Palit
4. Supetarska Draga
5. Mundanije
6. Lopar
7. Kampor

ZNAMENITOSTI OTOKA RABA

• Trg Municipium Arbae - na njemu se nalazi Knežev dvor koji je bio središte i uprava kneževa od nekada do danas. On je također i centar noćnih zbivanja i središte otoka.
• Crkva Sv. Marije - župna crkva izgrađena u romaničkom stilu, a predstavlja primjerak monumentalne romaničke arhitekture. Crkveni kor posebno je privlačan svojim izgledom od kestenovog drveta a izgrađen je 1445. godine.
• Crkva Sv.Justine - sagrađena je u drugoj polovici 16.st. u renesansnom stilu troškom rapskih pučana, a danas je to muzej sakralne umjetnosti.
• Crkva i samostan Sv.Eufemije - u okviru samostana nalaze se dvije crkve: manja crkvica Sv.Eufemije i crkva Sv.Bernardina.
  

KULTURNA DOGAĐANJA NA OTOKU RABU

• Rapske glazbene večeri, koncerti klasične glazbe od lipnja do rujna
• Ljetni program izložbi u galeriji Knežev dvor
• Fjera (25.-27. srpnja) - trodnevna proslava sa prikazom renesanog srednjovjekovnog viteškog turnira
• Likovne kolonije u listopadu koje organizira udruga ULIKS